Umjetnička zbirka Muzeja u Bijelom Polju formirana je na samom početku rada ustanove. Prvi predmeti koji su ušli u fond bili su: fotokopije svetaca iz Miroslavljevog jevanđelja, stare gravire i studije ruku slikara Lazovića, portret-fotografije znamenitih Bjelopoljaca, radovi lokalnih umjetnika i bogoslužbene knjige. Iako je početni fond brojao svega 21 predmet, već tada je pružao vrijedan uvid u rani razvoj umjetnosti i kulture Bijelog Polja.
Posebnu vrijednost zbirke čini kolekcija kopija studija, crteža i bakroreza poznate ikonopisne porodice Lazović, stvaralaca iz ovog kraja koji su od kraja 18. do sredine 19. vijeka ostavili snažan pečat u umjetničkoj tradiciji Crne Gore i regiona. Njihovo nasljeđe nastavili su savremeni lokalni umjetnici, čiji radovi – rađeni u različitim tehnikama (ulje, akvarel, tempera, pastel) i na različitim podlogama – vjerno oslikavaju motive iz kulturno-istorijske prošlosti Bijelog Polja.
Zbirka sadrži i kopije Miroslavljevog jevanđelja, najznačajnijeg spomenika slovenske pismenosti iz 12. vijeka, pisanog upravo za crkvu Svetih Petra i Pavla u Bijelom Polju.
Razvijanjem fonda i kontinuiranim stručnim radom Muzeja, Umjetnička zbirka postala je osnova za pokretanje značajne manifestacije „Bjelopoljsko likovno proljeće“ i Internacionalni likovni susreti „Slikari Lazovići“ koji se realizujeu od 1993. i 2019. godine i doprinose kontinuiranom obogaćivanju kolekcije.
Struktura zbirke
Umjetnička zbirka podijeljena je u četiri tematske cjeline:
- Umjetnička djela lokalnih stvaralaca (sredina 20. vijeka)
- Kopije i fotokopije poznatih umjetničkih djela
- Portreti znamenitih Bjelopoljaca (početak 20. vijeka)
- Bogoslužbene knjige (sredina 19. vijeka)
Zbog svoje kulturne i istorijske vrijednosti, Umjetnička zbirka Muzeja u Bijelom Polju je 1964. godine uvedena u Registar pokretnih spomenika kulture SR Crne Gore i stavljenja pod zaštitu Zakona.